|
Register
Nazovi!

021 78 35 86

Najčešća pitanja i odgovori

Kako mogu znati da mi je kuća legalna? Što se smatra dokazom da je zgrada postojeća, zakonita odnosno legalna?
ODGOVOR: Dokazom da je zgrada postojeća odnosno zakonita smatraju se svi akti izdani za građenje, uporabu ili ozakonjenje to jest 'Iegalizaciju' zgrade izdani na temelju trenutno ili ranije važećih zakona kojima se uređuje upravno područje gradnje te akti i dokumenti propisani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa postojećom, zakonito izgrađenom zgradom. To su posebice:
a) Akti za građenje: građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenje za građenje, građevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, građevna dozvola za jednostavne građevine, rješenje o uvjetima uređenja prostora, rješenje kojim se odobrava građenje;
b) Akti za uporabu: uporabna dozvola, završno izvješće nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu, potvrda upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu, dozvola za upotrebu;
c) Akti za ozakonjenje (legalizaciju): rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji), potvrda izvedenog stanja;
d) Akti i dokumenti kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa zakonito izgrađenom zgradom: Uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave iz članka 330. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.; Uvjerenje upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva iz članka 330. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.; Dokumenti iz članka 332. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (projekt prema kojemu je građena ili snimka postojećeg stanja građevine, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo); Dokumenti iz članka 332. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (potvrda da je građevinska dozvola iii drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici); Dokumenti iz članka 332. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (snimka postojećeg stanja, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne državne skrbi).

Gdje bih mogla saznati je li za objekt izdana građevinska dozvola?
ODGOVOR: U upravnom odjelu županije odnosno grada nadležnom za prostorno uređenje i gradnju. Adrese upravnih odjela naći ćete na ovoj web stranici: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882.

Postoji li obrazac za legalizaciju?
ODGOVOR: Obrazac ZAHTJEV ZA IZDAVANJE RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU može se dobiti u upravnom odjelu županije odnosno grada nadležnom za izdavanje akata za gradnju. Obrasci zahtjeva objavljeni su i na službenim web stranicama. Za više informacija treba se obratiti općini, gradu ili županiji na području koje se  nalazi građevina.

Gdje se predaje zahtjev i dokumentacija za legalizaciju?
ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju uz zakonom propisanu dokumentaciju predaje se u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju na području na kojem se nalazi građevina. Na web stranici Ministarstva objavljen je popis i lokacije upravnih odjela po županijama: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882.

Treba li prilikom legalizacije pomoćne zgrade uz dokumentaciju koja je propisana zakonom, a to je 3 primjerka kopije  katastarskog plana i akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena, treba priložiti i geodetski elaborat?
Pitanje postavljam iz razloga jer su mi u mojoj ispostavi županijskog upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša zahtijevali i geodetski elaborat!?

ODGOVOR: Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju pomoćne zgrade nije potrebno priložiti geodetski elaborat.

Predali smo svu dokumentaciju prije godinu i pol. Tada se tražila posebna geodetska podloga što smo uz sve ostalo i predali da bi nas sada ponovo tražili da napravimo geodetski snimak jer da je Ministarstvo promijenilo da se umjesto posebne geodetske podloge izrađuje geodetska snimka.
ODGOVOR: U članku 41. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) stoji:
(1) Geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama, odnosno posebna geodetska podloga izrađena po ovlaštenoj osobi za potrebe donošenja rješenja o izvedenom stanju na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 90/11.) smatraju se u smislu i za potrebe ovoga Zakona geodetskim snimkom.
Prema tome niste obvezni izrađivati geodetsku snimku ako ste već predali posebnu geodetsku podlogu izrađenu po ovlaštenoj osobi.

Može li se negdje vidjeti da li je zaprimljen zahtjev za legalizaciju te da li se dobije nekakav papir da je zahtjev predan?
ODGOVOR: Prilikom predaje tj. urudžbiranja zahtjeva treba tražiti kopiju na kojoj treba jasno biti vidljiv podatak o tijelu koje je zahtjev zaprimilo i datumu zaprimanja. Ako se zahtjev šalje poštom preporuča se slanje nekim od načina koji osiguravaju pisani dokaz o predaji pošiljke.

Zanima me da li i kako mogu saznati da li se građevina površine 40ak m2 koja se nalazi na k.č. xxx u katastarskoj općini Poreč može ozakoniti, to jest da li se uklapa u prostorni plan odnosno je li dopuštena njena legalizacija protivno prostornom planu? Ukoliko Vi ne raspolažete takovom informacijom, molim Vas da me uputite kome da se obratim prije nego li zatražim izradu projektne dokumentacije.
ODGOVOR: Prostorne planove donose općinska odnosno gradska vijeća. Sve podatke o prostornim planovima treba zatražiti od lokalne samouprave. Grad Poreč ima službenu web stranicu http://www.porec.hr na kojoj se nalazi i rubrika „Gradnja u Poreču“ na kojoj su objavljeni važeći prostorni planovi. Velika većina gradova i općina ima objavljene važeće prostorne planove na svojim službenim web stranicama.  

Da li je Ured Državne uprave nadležan za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole dužan izdati građevinsku dozvolu ukoliko je dokumentacija kompletirana i plaćena naknada (pri legalizaciji bespravne građevine) ili prije toga mora biti dostavljena i potvrda o plaćenom komunalnom doprinosu sukladno članku 232. Zakona o gradnji i prostornom uređenju.
ODGOVOR: 01. siječnja 2008. godine županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzeli su službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje. Rješenje o izvedenom stanju dakle ne izdaju uredi državne uprave nego nadležna tijela županija i gradova. Rješenje o izvedenom stanju izdaje se prije reguliranja obveze plaća vodnog i komunalnog doprinosa. Prije izdavanja rješenja o izvedenom stanju potrebno je platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste. Rješenjem o utvrđivanju komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa koje se može donijeti nakon izvršnosti rješenja o izvedenom stanju odobrava se odgoda plaćanja doprinosa, odnosno odgoda početka njegova plaćanja u slučaju obročne otplate, za godinu dana od dana izvršnosti rješenj, ako to zatraži podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade.

Mora li pomoćna i glavna zgrada biti na istoj čestici?
ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (86/12) ne uvjetuje da glavna zgrada i pomoćna zgrada budu smještene na istoj katastarskoj čestici. Pomoćna zgrada koja je u funkciji glavne zgrade može se ozakoniti i kada nije smještena na istoj čestici na kojoj je glavna zgrada. Člankom 14. Zakona propisani su uvjeti za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade u kategoriji pomoćne zgrade:
Članak 14.
Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m² (u daljnjem tekstu: pomoćna zgrada) podnositelj zahtjeva prilaže:

  • tri primjerka kopije katastarskog plana i
  • akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena.

Mogu li jednim postupkom istovremeno legalizirati osnovnu i pomoćnu zgradu?
ODGOVOR: Možete.

Treba li za svaku pomoćnu zgradu podnijeti poseban zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju sa propisanim prilozima?
ODGOVOR:  Ne. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnosi se za jednu ili više nezakonito izgrađenih zgrada na jednoj i/ili više katastarskih čestica. Jednim se zahtjevom može obuhvatiti više građevina i nije uvjet da su sve na istoj čestici.

Može li se kotlovnica (dim. 2m᾽ x 3m᾿), koja je izgrađena naknadno i ima poseban ulaz, a prislonjena je uz osnovnu zgradu koja ima građevinsku dozvolu, smatrati pomoćnom zgradom u smislu članka 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama?
ODGOVOR: Ukoliko kotlovnica nije zasebna zgrada ista se ne može smatrati pomoćnom zgradom u smislu odredbe članka 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

Garaža nije vidljiva na katastarskom planu, a sve ostale građevine jesu. Iz Zakona o postupanju sa nezakonto izgrađenim zgradama nije jasno vidljivo da li je za postupak legalizacije potrebno priložiti iste podatke/dokumente (3 kopije katstarskog plana, dokaz o legalnosti osnovne zgrade) kada je pomoćna zgrada vidljiva i kada nije vidljiva na katastarskom planu.
ODGOVOR: U postupku ozakonjenja pomoćne zgrade zahtjevu se prilažu 3 kopije katastarskog plana neovisno o tome je li pomoćna zgrada evidentirana ili nije evidentirana u katastru.

Smatra li se zakonito izgrađenom zgradom osnovna zgrada koja je legalizirana po novom Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te se odmah po izdavnaju Rješenja o izvednom stanju za osnovnu zgradu kreće u legalizaciju pomoćnih objekata površine do 50m2, a ciljem izbjegavanja obveza plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa na pomoćne objekte ili je osnovna građevina morala biti legalna isključivo prije stupanja na snagu Zakona?
ODGOVOR: Zgrada ima status pomoćne zgrada neovisno o načinu na koji je glavna zgrada stekla status legalnosti.

Članak 14, "površina nije veća od 50m2" odnosi li se tih 50m2 na bruto površinu?
ODGOVOR: Članak 14. definira da je pomoćna građevina ona čija tlocrtna površina nije veća od 50 m².

Je li prihvatljiva kopija katastarskog plana ako zgrada nije ucrtana u 100% površini, odnosno ako nije ucrtan manji dio zgrade, kao napr. naknadno zatvorena terasa, a zatvorena je prije 21.06.2011 god.
ODGOVOR: Molimo da se s navedenim pitanjem obratite svom lokalnom Katastru jer je nemoguće na pitanje odgovoriti temeljem nepotpunih podataka.

Kuća je građena prije 15.2.1968. Na koji se način dokazuje ta činjenica? Treba li ju legalizirati?
ODGOVOR: Građevine građene prije 15.2.1968. smatraju se zakonito izgrađenima i ne podliježu postupku ozakonjenja. Naravno ukoliko na njima nakon tog datuma nisu vršene dogradnje, nadogradnje ili rekonstrukcije bez zakonom propisanog  odobrenja. Zakon o prostornom uređenju i gradnji u članku 330. propisuje način pribavljanja uvjerenja da je građevina izgrađena prije tog datuma.

Članak 330.
(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela.
(2) O vremenu evidentiranja građevine iz stavka 1. ovoga članka uvjerenje izdaju katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.
(3) Ako katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka, uvjerenje o vremenu građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo.
(4) Sastavni dio uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka je snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje toga uvjerenja.
(5) Za građevinu iz stavka 1. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(6) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloženo uvjerenje iz stavka 2. odnosno 3. ovoga članka.
(7) Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na utvrđivanje vremena građenja građevine u postupku kojeg provodi građevinska inspekcija.

Kako se ozakonjuje zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. bez akta za građenje koja je nakon tog datuma rekonstruirana bez akta za građenje?
ODGOVOR: U konkretnom slučaju ne može se izdati uvjerenje upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva iz članka 330. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. jer je njen sadašnji izgled nastao kasnijeg datuma. U takvom slučaju dio zgrade izgrađen do 15. veljače 1968. utvrđuje se u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju te isti, kao i u slučaju ozakonjenja drugih nezakonitih rekonstrukcija, mora bit jasno prikazan na arhitektonskoj snimci, odnosno na snimci izvedenog stanja. Opisani način dokazivanja zakonitosti zgrade jednak je za sve zgrade, bez obzira da Ii u zemljišnim knjigama postoji zabilježba da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena ili ta zabilježba ne postoji.

Je li potrebno legalizirati i kuće koje se nalaze na selu?
ODGOVOR: Zakon propisuje da je za gradnju potrebno imati odobrenje neovisno gradi li se kuća na selu ili u gradu. Komunalni je doprinos za ruralna područja u pravilu niži pa je u tom slučaju i legalizacija povoljnija. 

Jedan dio kuće se nalazi na putu koji je u vlasništvu Općine Vir. Mogu li legalizirati kuću bez obzira na to ili nešto drugo poduzeti?
ODGOVOR: Predlažemo da se s ovim pitanjem obratite Općini Vir i upravnom odjelu Zadarske županije nadležnom za provođenje postupka legalizacije. Načelno možemo reći da članak 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisuje da se nezakonita zgrada ne može legalizirati ako se nalazi na površina koja je prostornim planom planirana kao prometna površina. Iznimka mogu biti jedino građevine za koje javnopravno tijelo nadležno za upravljanje prometnom površinom izda potvrdu da je građevina koja se legalizira izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja akata za gradnju.

Htjela bih legalizirati garažu i šupu čija je ukupna površina 30m2 te koje bi bile u svojstvu pomoćne zgrade osnovne zgrade koja ima dokaze legalnosti tj. građevinsku i uporabnu dozvolu. Međutim, ispod garaže se nalazi podrum ukupne površine 15m2 koji isto nije legaliziran. Zanima me u koju kategoriju zgrada bi spadale te građevine zajedno ili je to potrebno sve odvojeno legalizirati s obzirom na taj podrum.
ODGOVOR: Pomoćna zgrada je ona zgrada koja je u funkciji glavne zgrade a pri tome ima jednu etažu i nema više od 50 m2 tlocrtne površine. Šupa je u konkretnom u kategoriji pomoćne zgrade a garaža spada u kategoriju jednostavne zgrade jer ima više od jedne etaže. Broj pomoćnih zgrada nije ograničen a njihove se tlocrtne površine ne zbrajaju. Sve pomoćne zgrade mogu se legalizirati u jednom postupku zajedno s glavnom zgradom.    

Što je s objektima koji su obnavljani nakon Domovinskog rata od strane države? Da li su ti objekti legalni ili i njih treba legalizirati?
ODGOVOR: Građevina izgrađena, rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:

  • projekt prema kojemu je građena ili snimku postojećeg stanja građevine,
  • presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici,
  • dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo).

Treba li legalizirati nadstrešnicu?
ODGOVOR: Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 kojeg je moguće pročitati na web stranici Ministarstva http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=3715 propisuje koje se građevine odnosno radovi  mogu izvoditi bez odobrenja. Za sve ostale građevine potrebno je pribaviti odobrenje tj. podliježu obvezi legalizacije. 

Kako se ozakonjuje više garaža izgrađenih u nizu na građevnoj čestici višestambene građevine, kada svaka garaža zasebno predstavlja pomoćnu zgradu do 50m2, u službi zakonito izgrađene zgrade – odnosno stanova u zgradi?
ODGOVOR: U navedenom se slučaju svaka garaža ozakonjuje kao pomoćna zgrada. Naime, prema odredbi članka 14. navedenog Zakona pomoćna zgrada je zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50m2.

Kojim se kriterijima vodimo u razlikovanju montažne kuće koja se može ozakoniti, od barake koja se ne može ozakoniti (članka 6. stavak 3. al 2.)? Što se smatra barakom? Je li to montažna kuća, kuća namijenjena stanovanju koja je tipska industrijski proizvod određenog proizvođača (Marles, Krivaja i dr.)
ODGOVOR: Definicija pojma barake te s tim u vezi razlikovanje barake i montažne kuće cijeni se sukladno pravilima struke. Montažna kuća ne smatra se barakom.

U kojim je slučajevima potrebna legalizacija bespravno zatvorene lođe odnosno balkona?
ODGOVOR: Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se.  Navedeni čin može biti u suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom a može izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirati primjenom zakona koji reguliraju navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja.

Koja je dokumentacija potrebna i što sve treba platiti?
ODGOVOR: Dokumentacija koju je potrebno priložiti za legalizaciju bespravno zatvorene lođe i balkona ovisi o kategoriji građevine na kojoj se nalazi bespravni zahvat. Za legalizaciju bespravne lođe i balkona na građevini većoj od 400 m2 zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno je priložiti arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti kojim će se dokazivati jesu li prilikom bespravnog zahvata uklanjani nosivi zidovi tj. na koji je način navedeni zahvat utjecao na statiku zgrade. Za legalizaciju lođe i balkona na građevini od 100 do 400 m2 zahtjevu se prilaže snimak izvedenog stanja a za legalizaciju balkona i lođe na zgradi do 100 m2 zahtjevu se prilaže iskaz površina i obračunske veličine zgrade koje su potrebne za obračun komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru i četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade.
Smisao i uloga arhitektonske i snimke izvedenog stanja te njenih nacrta u navedenim slučajevima nije detaljniji snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje, a pogotovo ne snimak funkcionalnih jedinica koje su izvedene u skladu s tim aktom, već detaljniji snimak stanja koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno detaljniji snimak cijele postojeće funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje. U svrhu izrade snimka dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu trebaju poslužiti podaci iz projekta zgrade koji su sastavni dijelovi akta za građenje, a na temelju kojih je potrebno izraditi nacrte za arhitektonsku snimku odnosno snimku izvedenog stanja iz kojih je "vidljiva" građevinska (bruto) površina cijele zgrade, vanjske dimenzije te broj i vrsta etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi.
Neovisno o veličini zgrade prilažu se još i dokumenti kojima se definira katastarska čestica. Ako je zgrada evidentirana u katastarskom planu dovoljno je zahtjevu priložiti 3 kopije katastarskog plana a ako zgrada nije evidentirana u katastarskom planu potrebno je izraditi geodetsku snimku. U slučaju da zgrada nije evidentira u katastarskom planu za očekivati je da se svi suvlasnici uključe u taj postupak jer je evidentiranje zgrade u Katastru od interesa za sve suvlasnike.
Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća se za obujam nezakonito rekonstruiranog dijela zgrade. Vodni i komunalni doprinos plaćaju se za razliku obujma u odnosu na obujam za koji je doprinos plaćen prilikom izdavanja akta za gradnju.  

Može li se podnijeti zahtjev za ozakonjenje jednog nezakonito zatvorenog balkona odnosno lođe ako ih je na zgradi više nezakonito zatvorenih ili se mora podnijeti zahtjev za sve nezakonito zatvorene lođe odnosno balkone?
ODGOVOR: Moguće je i jedno i drugo. U konkretnom se slučaju stan tretira kao funkcionalna jedinica te je stoga moguće podnijeti zahtjev za legalizaciju bespravne rekonstrukcije jedne funkcionalne jedinice.

Kako i gdje mogu saznati da li je lođa na mom stanu bila projektirana kao zatvorena ili su bivši vlasnici samoinicijativno zatvorili lođu?
ODGOVOR: U projektnoj dokumentaciji koja je sastavni dio akta za gradnja. Ako nemate ni odobrenje ni projektnu dokumentaciji obratite se upravnom tijelu nadležnom za izdavanje akta za gradnju na području na kojem se građevina nalazi.

Kako mogu i da li treba legalizirati stari drveni ambar star stotinjak godina koji sam naslijedio nakon prodaje djedove kuće i iz sentimentalnih razloga preselio u svoje dvorište nakon 21.06.2011.On je dimenzija 5,7 × 3,7 m i visok 4,5 m te mi služi kao pomoćna zgrada u dvorištu gdje držim alat i bicikle, a ujedno je ukras u dvorištu.Temelji su zidani ciglom, a cijela konstrukcija je drvena.Smatram da se uklapa u plan prostornog uređenja, budući da se nalazi na kraju moje građevinske čestice, a odmaknut je 1m od međe s susjedom.
ODGOVOR: ODGOVOR: Člankom 21. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je da se u građevinsku (bruto) površinu nezakonito izgrađene zgrade uračunava građevinska (bruto) površina zakonito izgrađenog dijela zgrade ako takav postoji i nezakonito izgrađenog dijela. Znači, potrebno je izraditi dokumentaciju prema kategoriju u koju spade zgrada sukladno cijeloj površini. Ako je zgrada veća od 400m2 tada treba priložiti između ostaloga i arhitektonski snimak i dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti. Navedena snimka ne treba detaljno prikazati dijelove zgrade koji su izvedeni u skladu s aktom za građenje. Detaljno se prikazuje stanja koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno detaljno se snima cijela postojeća funkcionalna jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje. U svrhu izrade snimka dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu trebaju poslužiti podaci iz projekta zgrade koji su sastavni dijelovi akta za građenje, a na temelju kojih je potrebno izraditi nacrte za arhitektonsku snimku odnosno snimku izvedenog stanja iz kojih je "vidljiva" građevinska (bruto) površina cijele zgrade, vanjske dimenzije te broj i vrsta etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi.

Može li objekt koji je nedavno izgrađen dobiti rješenje o uvjetima građenja. Nalazi se unutar granica građevinskog područja i nije snimljen na Dof 5/2011.
ODGOVOR: Može ako je u skladu s prostornim planom općine odnosno grada na području kojeg se nalazi. Nije dakle dovoljno da bude unutar građevinskog područja. On mora biti u skladu sa svim uvjetima propisanim prostornim planom što se tiče broja etaža, izgrađenosti čestice, udaljenosti od susjednih parcela, namjene itd. 

Zbog loših međuljudskih odnosa ne mogu se dogovoriti s ostalim suvlasnicima oko legalizacije. Moram li imati suglasnost svih vlasnika za podnošenje zahtjeva?
ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenje o izvedenom stanju može podnijeti bilo tko, jedan od suvlasnika, svi suvlasnici ili netko treći. Onaj tko podnosi zahtjev treba priložiti zakonom propisanu dokumentaciju. Suglasnost svih suvlasnika nije potrebna. Naknadu, vodni i komunalni doprinos plaćat će svaki vlasnik za svoj dio.

Ima nas 8 nasljednika. Ne možemo se dogovoriti oko ostavštine. Što će biti s našom nekretninom?
ODGOVOR: Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju istječe 30.06.2013. a iznimno za građevine za koje je izdano rješenje građevinske inspekcije taj je rok 31.12.2012. Nakon tih rokova neće biti moguće legalizirati nekretninu po sadašnjim odredbama.

Vrijedi li rok za legalizaciju bespravnih objekata i za objekte odnosno građevna mjesta na kojima nije dozvoljena gradnja, odnosno ako je moja kuća u dozvoljenoj gradnji dali istu mogu legalizirati kad budem mogao ili jedino u ovom predviđenom roku?
ODGOVOR: Odgovor na ovo pitanje ovisi o vremenu gradnje građevine. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i rokovi propisani njime, 31.12.2012. i 30.6.2013. odnose se na građevine sagrađene do 21.6.2011. tj vidljive na snimkama Državne geodetske uprave sačinjenim u tom i prije tog roka bilo da su sagrađene unutar ili izvan zona dozvoljenih za gradnju. Građevine sagrađene nakon 21.6.2011. ne mogu se legalizirati prema odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Za građevine sagrađene nakon 21.6.2011. u skladu s važećim prostornim planovima mogu se izdati odgovarajući akti temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Tim Zakonom nisu propisani rokovi u kojima je moguće pribaviti odobrenje. Međutim, on se ne može primjenjivati na građevine sagrađene prije 21.6.2011. 

Tko podnosi zahtjev kada je kuća u vlasništvu jedne stranke a zemljište druge?
ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može podnijeti bilo tko pa tako i vlasnik kuće i vlasnik zemljišta. Rješenje o izvedenom stanju nije dokaz vlasništva. Vlasništvo se utvrđuje u posebnim postupcima pred nadležnim tijelima.

Na čestici ima više suvlasnika i svaki ima svoju građevinu. Tko podnosi zahtjev?
ODGOVOR: Zahtjev može podnijeti bilo tko; svaki vlasnik za svoju zgradu, jedan vlasnik za sve zgrade itd. Rješenjem o izvedenom stanju moguće je legalizirati jednu građevinu na čestici ili više njih.

Suvlasnici su izgradili dvojni objekt (dvostruki/odvojeni zidovi između suvlasničkih dijelova kuće) na jednoj građevinskoj čestici. Može li svaki od suvlasnika pokrenuti postupak legalizacije samo za svoj dio dvojnog objekta?
ODGOVOR:  Može.
 
Imaju li ostali suvlasnici status stranke u postupku? Moraju li oni dati suglasnost na ozakonjenje?
OGOVOR: Suvlasnici imaju status stranke u postupku. Oni imaju pravo uvida u spis radi izjašnjavanja. Međutim, njihova suglasnost nije uvjet izdavanja rješenja. Jedino u slučaju da stranke u postupku ukažu na nezakonitost u postupku njihova primjedba bi dovela do odbijanja zahtjeva i ne izdavanja rješenja. Poziv za uvid u spis radi izjašnjenja dostavlja se strankama javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je zatraženo donošenje rješenja o izvedenom stanju.

Je li moguće legalizirati garažu od 21m2, sagrađenu 1975. Zemljište je društveno vlasništvo, jedan privremeni subjekt upisan je na sudu kao vlasnik a garaža je naša?
ODGOVOR: U postupku legalizacije ne razmatra se pitanje vlasništva ni nad zemljištem ni nad građevinom. Garaža se može legalizirati ako su udovoljeni zakonom propisani uvjeti bez obzira na pitanje vlasništva nad zemljištem. Rješenje o izvedenom stanju koje se na kraju postupku izdaje nije dokaz vlasništva. Uputno je naravno obaviti i legalizaciju i riješiti pitanje vlasništva na zemljištem. Te se dvije stvari rješavaju u odvojenim postupcima.

Rastavili smo se prije 22 godine. Kuća je nelegalna. Jedan kat je pripao meni a drugi suprugu. Ja želim legalizirati a suprug ne. Mogu li ja legalizirati samo svoj dio kuće?
ODGOVOR: Nije moguća legalizacija samo jednog dijela kuće. Građevina se legalizira u cijelosti ako je cijela nelegalna a moguće je legalizirati samo njen jedan dio ako je ostatak legalan. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju možete se predati za cijelu kuću zajedno s pripadajućom dokumentacijom. Naknadu te vodni i komunalni doprinos svatko plaća za svoj dio. U slučaju ne plaćanja provodi se postupak ovrhe.

Naslijedila sam kuću koju bih htjela legalizirati. Kuća se nalazi na zemljištu osobe koja mi ga ne želi prodati. Što mi je činiti?
ODGOVOR: Postupak legalizacije ne ulazi u imovinsko-pravna pitanja. U postupku se ne povlači pitanje vlasništva nad zemljištem niti je rješenje o izvedenom stanju dokaz vlasništva. Vi možete kuću legalizirati ali ju možete u sudskim sporovima oko vlasništva izgubiti. Odluka je na Vama.

Kako legalizirati zgradu sagrađenu nakon 21.6.2011. Zgrada se uklapa u odredbe važećeg prostornog plana?
ODGOVOR: Za zgradu sagrađenu u skladu s odredbama važećeg prostornog plana može se izdati odgovarajuća dokumentacija za gradnju temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Odobrenje koje će se izdati i dokumentacija koju se treba priložiti ovise o karakteru građevine, prije svega njenoj veličini i složenosti.

Što se smatra završenom zgradom? Prve dvije etaža potpuno su završene a potkrovlje još nije. Može li se stan u potkrovlju završiti u okviru ozakonjenih gabarita te staviti fasada?
ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama definirana završenu zgradu, odnosno završeni dio zgrade kao zgradu, odnosno njezin dio na kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) sa ili bez izvedene fasade. Isti Zakon nadalje definira da se nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi rješenje o uvjetima građenja, odnosno lokacijsku dozvolu.

Imam kamenu kuću staru više od sto godina, imala je prizemlje i kat. Obnovio sam krov i usput napravio polukat cca 22,5m2. Trebam li to legalizirati i što bi sve bi trebalo učinit i platiti?
ODGOVOR: Nelegalnu dogradnju treba legalizirati. Trebat ćete predati zahtjev za legalizaciju upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju uz svu potrebnu dokumentaciju. Zgrade su svrstane u 4 kategorije ovisno o veličini. Prema tome u koju kategoriju zgrada pripada propisana je i dokumentacija. Na web stranici Ministarstva:  http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=12960 navedene su kategorije građevina i potrebna dokumentacija. U bruto površinu građevine uračunava se i legalni i nelegalni dio. U Vašem konkretnom slučaju zbrajaju se površine prizemlja i kata koje su legalne i površina nelegalnog polukata. Naknadu za zadržavanje zgrade u prostoru kao i komunalni i vodni doprinos plaćate samo za nelegalni dio. 

Na zgradi od 10 legalno izgrađenih stanova, na jednom stanu u prizemlju naknadno je srušen dio vanjskog zida i napravljena terasa. U vrijeme izvedbe ovih radova susjedi su prijavili stanara koji je ovo radio i izdano je rješenje od inspekcije da se terasa ukloni i sve vrati u prvobitno stanje. Pošto je sada ovo moguće legalizirati, zanima me sljedeće:
Da li je potrebno raditi kompletnu dokumentaciju (arhitektonsku snimku cijele zgrade, svih stanova i svih pročelja + dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, što će biti jako teško ostvarivo) ili se može napraviti snimka samo onog pročelja na kojem je promjena nastupila, uz to bi se naravno priložili obračuni za nelegalno dograđeni dio objekta?

ODGOVOR: Člankom 21. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je da se u građevinsku (bruto) površinu nezakonito izgrađene zgrade uračunava građevinska (bruto) površina zakonito izgrađenog dijela zgrade ako takav postoji i nezakonito izgrađenog dijela. Znači, potrebno je izraditi dokumentaciju prema kategoriju u koju spade zgrada sukladno cijeloj površini. Ako je zgrada veća od 400m2 tada treba priložiti između ostaloga i arhitektonski snimak i dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti. Navedena snimka ne treba detaljno prikazati dijelove zgrade koji su izvedeni u skladu s aktom za građenje. Detaljno se prikazuje stanja koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno detaljno se snima cijela postojeća funkcionalna jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje. U svrhu izrade snimka dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu trebaju poslužiti podaci iz projekta zgrade koji su sastavni dijelovi akta za građenje, a na temelju kojih je potrebno izraditi nacrte za arhitektonsku snimku odnosno snimku izvedenog stanja iz kojih je "vidljiva" građevinska (bruto) površina cijele zgrade, vanjske dimenzije te broj i vrsta etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi.

Kako legalizirati potporne zidove na parceli za koje je izdano Rješenje za rušenje, a ne služe neposredno za uporabu zgrade?
ODGOVOR: Potporni zidovi nisu zgrade, pa se na njih Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne odnosi. Iznimka je prpisana člankom 3 koji u stavku 3. izričito kaže da se  “Silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatra  njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu.”

Postoji li rok u kojem je nadležna služba dužna riješiti predmet?
ODGOVOR: Zakonski rok je 30 dana od dana uredno predanog zahtjeva.

U upravnom odjelu Biograda na moru kojem sam dao zahtjev još u travnju nitko se ne javlja. Kome mogu izjaviti žalbu na rad službenika?
ODGOVOR: 1.1.2008. izdavanja akata za gradnju prešlo je s države na županije i velike gradove te gradove sjedišta županija. Ispostava Biograd na Moru u sklopu je Zadarske županije.

Predan je zahtjev za legalizaciju moje kuće jos prije dva mjeseca, a na vašoj sam stranici pročitao da to traje 30 dana. Zasto legalizacija jos nije gotova?
ODGOVOR: Zahtjeve za izdavanje rješenja o izvedenom stanju vode upravni odjeli gradova odnosno županija. O statusu svog predmeta možete se raspitati u županiji odnosno gradu gdje ste zahtjev predali.

Zakonski rok za izdavanje rješenja o legalizaciji iznosi 30 dana od dana uredno predanog zahtjeva. Ukoliko nadležna služba to ne učini, što mogu učiniti tj. koja mi zakonska sredstva stoje na raspolaganju?
ODGOVOR: Ako nadležno upravno tijelo ne odluči o zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju u propisanom roku, podnositelj zahtjeva može od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zahtjevom zatražiti da postupak provede i o zahtjevu odluči drugo stvarno nadležno upravno tijelo o trošku jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.

Zgrada je sagrađena na čestici zemljišta čiji je vlasnik druga osoba. Istu sam zbog utvrđivanja prava vlasništva tužio…vlasnik čestice na kojoj je izgrađena kuća je suglasan da se donese rješenje o izvedenom stanju. Može li se donijeti rješenje o izvedenom stanju, ako vlasnik čestice da izjavu o suglasnosti ovjerenu pred javnim bilježnikom?
ODGOVOR: Članak 19. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisuje da se rješenje o izvedenom stanju ne može donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje tog rješenja povodom tužbe za zaštitu vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi s tom zgradom ili zemljištem na kojemu je izgrađena, ako to stranka istakne i dokaže prije donošenja rješenja. Postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju u ovom se slučaju prekida do okončanja sudskog spora. Postupak se ne prekida u slučaju da stranka koja je tužitelj dade pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju. To je što se tiče Zakona. Spor je u konkretnom slučaju završen. Vi ste tužitelj i ne protivite se rješenju. Prema tome prepreke nema. Međutim, moramo skrenuti pozornost da rješenje o izvedenom stanju nije dokaz vlasništva, te bi stoga bilo uputno što prije riješiti i to pitanje.

Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti sve dok traje sudski spor. Znači li to da se postupak za donošenje rješenja može nastaviti i nakon više godine ovisno o trajanju sudskog spora?
ODGOVOR: Da. Nema vremenskog ograničenja.

Podnositelj zahtjeva ujedno je i tužitelj u sudskom sporu. On se slaže da se postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju ne prekida radi spora ali tuženi traže da se postupak radi spora prekine. Mora li se postupak prekinuti?
ODGOVOR: Ne mora. Član 19. propisuje da se postupak ne prekida ako stranka koja je tužitelj dade pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju.

Pod kojim se uvjetima može legalizirati kuća izgrađena na međi?  
Molim Vas da mi razjasnite pojam susjedne čestice planirane za građenje. Naime konkretna zgrada, koju je potrebno legalizirati, se nalazi na međi sa drugom građevnom česticom na kojoj se također nalazi nezakonita zgrada. Da li se u takvom slučaju (ako se na susjednoj čestici već nalazi zgrada) smatra da je susjedna čestica planirana za građenje?

ODGOVOR: nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Međutim, u navedenom slučaju ozakonjenje je ipak moguće, ako se otvor zatvori, odnosno istak ukloni. Ozakonjenje je moguće i u slučaju ako susjedno zemljište nije planirano za građenje zgrade (primjerice planirano je za gradnju ceste ili druge javne površine, uređenje zelenih površina, nije u građevinskom području i sl.) ili ako je na susjednoj građevnoj čestici već izgrađena zgrada koja nije prislonjena na istu među.
Pitanje utvrđivanja položaja nezakonito izgrađene zgrade u odnosu na među i utvrđenja ima Ii ista otvor na pročelju koji je na međi ili istak koji prelazi na drugu građevnu cesticu u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju, predmetnim je zakonom uređeno ovisno o tome je Ii uz zahtjev za donošenje toga rješenja priložen geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade ili kopija katastarskog plana. U slučaju u kojem je uz zahtjev priložen geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, smještaj te zgrade utvrđuje se u odnosu na međe zemljišta koje su na toj snimci označene, a koje predstavljaju međe u naravi i međe evidentirane na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011) koja, prema propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina, predstavlja službenu evidenciju Državne geodetske uprave. U slučaju, pak, u kojem je uz zahtjev priložena kopija katastarskog plana, a koja se prilaže samo u onim slučajevima ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, položaj te zgrade utvrđuje se sukladno toj kopiji.

Kako se izračunava građevinska (bruto) površina nezakonito izgrađene zgrade? Primjenjuju li se koeficijenti ili ne?
ODGOVOR: Zakon o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) u članku 2. stavak 1. podstavak 38 definira da je građevinska (bruto) površina zgrade zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (podruma, suterena, prizemlja, kata, potkrovlja) uključivo površine lođa, vanjskih stubišta, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde, s time što se način obračuna tih površina uređuje odredbama članka 4., 5., 6. i 7. Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada ("Narodne novine" br. 90/10, 111/10 i 55/12). To, uz sve ostalo propisano spomenutim odredbama Pravilnika, znaci da se građevinska (bruto) površina u provođenju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama obračunava primjenom koeficijenata propisanih odredbom članka 5. spomenutog Pravilnika.

Da li se u postupku obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u obujam relevantan za taj obračun računa obujam kao zbroj obujma dijela zgrade izgrađenog u skladu s aktom na temelju kojeg se može graditi i obujma dijela zgrade izgrađenog bez, odnosno protivno aktu na temelju kojega se može graditi, ili se u postupku obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru  u obujam relevantan za taj obračun računa samo obujam dijela zgrade izgrađenog bez, odnosno protivno aktu na temelju kojega se može graditi.
ODGOVOR: Ako se radi o rekonstrukciji, odnosno dogradnji, nadogradnji, prenamijeni i slično obračunava se obujam za dio zgrade koji je nezakonit.  Što podrazumijeva da je prije tih zahvata zgrada bila zakonita, izgrađena na temelju akta kojim se odobrava gradnja. Ako je zgrada građena protivni odobrenju za naknadu se obračunava cijeli obujam zgrade.

Obračunava li se naknada za legalizaciju posebno za stambenu zgradu i posebno za pomoćnu zgradu (npr. garažu) ili se naknada za legalizaciju obračunava na ukupni volumen obje zgrade?
ODGOVOR: Naknada za zadržavanje nezakonito sagrađene zgrade u prostoru obračunava se za svaku zgradu posebno. Obujam jedne zgrade ne zbraja se s obujmom druge/drugih zgrada.

U stavku 1. članka 9. Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru između ostalog stoji da se, pod uvjetima iz toga članka, može „ izmijeniti rješenje o naknadi i odrediti druge uvjete plaćanja u skladu s ovom Uredbom, koji ne mogu biti isti kao u prvom rješenju.“ Molim Vas da mi, po mogućnosti primjerom, pojasnite što to znači „koji ne mogu biti isti kao u prvom rješenju".
ODGOVOR: Ta se odredba odnosi na promjenu načina plaćanja, jednokratno odnosno obročno, promjenu rokova plaćanja i visine obroka. Novim rješenjem stranki se može omogućiti npr. obročno plaćanje ako je u prvom imala jednokratno ili se može u odnosu na prvo rješenje  promijeniti broj obroka a time naravno i njihova visina.

Određuju li se visina prvog i mjesečnih obroka kod obročnog plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru isključivo u skladu s Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru i to na način da se na  iznose prvog i ostalih obroka ne može naplatiti nikakva kamata ako su uplaćeni u skladu s rješenjem o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.   
ODGOVOR: Kamata se može naplatiti jedino u slučaju ako obroci nisu plaćani unutar roka dospijeća.

Naknada za stambenu zgradu iznosi preko 1500 kuna a za pomoćnu 500,00 kuna, da li zbrajamo iznose naknada pa ukoliko se radi o jednokratnoj uplati, na ukupni iznos obračunamo 25% popusta?
ODGOVOR: Obračun naknade obračunava se za svaku pojedinu zgradu, pa stoga i popust ide na iznos naknade za svaku pojedinu ili pojedinačnu zgradu. Rješenje se može donijeti za više zgrada ali u njemu se obavezno navode odvojeni obračuni za svaku zgradu. U rješenju se iznosi mogu zbrojiti ali i ne moraju.  Onaj tko naplaćuje i potražuje iznos organizirat će se na način na koji mu je najlakše kontrolirati naplatu.

Želi legalizirati gospodarsku zgrada čije su 4/5 sagrađene prije 1968. čime se smatra da taj dio zgrade ima građevinsku dozvolu, a naknadno je nadograđen jedan manji dio zgrade. Je li u ovakvim slučajevima dozvoljeno dokazivanje da je veći dio zgrade sagrađen prije 1968. godine, a da se u postupku legalizacije traži legalizacija cijele zgrade. Činjenica da je veći dio zgrade sagrađen prije 1968. godine bitna je zbog obračuna doprinosa i naknade za legalizaciju.
ODGOVOR:  U postupku legalizacije treba se jasno naznačiti koji je dio građevine postojeći tj. legalan a koji se treba legalizirati. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru kao i doprinosi plaćaju se samo za dio zgrade koji je nezakonito izgrađen.

Ako je zgrada, za koju postoji uvjerenje katastra da je izgrađena prije 15. veljače 1968., nezakonito nadograđena nakon toga datuma, obračunava li se naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada samo za dio zgrade koji je nezakonito nadograđen nakon 15. veljače 1968. ili na čitavu zgradu (dakle, i onaj dio koji je izgrađen prije 15. veljače 1968.)?
ODGOVOR: Zgrada, odnosno dio zgrade izgrađen do 15.veljače 1968. smatra se legalnim i za njega se ne plaća naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Naknada se plaća na onaj dio koji je naknadno nezakonito dograđen ili  nadograđen.  

Kako izvršiti obračun naknade za zadržavanje u prostoru dijela nelegalno izgrađene građevine? Vrši li se obračun za ukupnu kubikažu objekta ili samo onaj dio kubikaže koji je izgrađen mimo postojeće građevinske dozvole? Napominjem da sam po važećoj građevinskoj dozvoli imao pravo izgraditi objekt obujma  1209,00 m3 a obujam prema izvedenom stanju iznosi  1342,77 m3  iz čega proizlazi razlika obujma 133,77 m3 .
ODGOVOR: Zgrada se može smatrati legalnom ako je sagrađena prema dobivenoj građevinskoj dozvoli. Za visinu naknade nije relevantno koji je obujam bio u nekom projektu, a koji je stvarno stanje, odnosno razlika u odnosu obujma prema snimci postojećeg stanja (to je bitno samo kod komunalnog doprinosa, ako je isti plaćen, jer se obračunava razlika). 
Ključno je pitanje da li je neka zgrada izgrađena prema dozvoli odnosno projektu koji je sastavni dio dozvole ili ne. Obujam može biti čak i isti u tim slučajevima, ali da zgrada nije uopće izgrađena prema dozvoli (promijenjena konstrukcija, pročelje i sl.). U tom slučaju se plaća naknada za obujam cijele zgrade, jer evidentno zgrada nije zakonita, odnosno nije izgrađena u skladu s dozvolom. Naknada za ozakonjenje za dio građevine plaća se samo u slučaju rekonstrukcije (dogradnja, nadogradnja, prenamjena), i to za dio zgrade tj. razliku obujma zgrade koja je do te rekonstrukcije bila zakonita.     

Prilikom legalizacije nezakonito izgrađenog bazena na vanjskom otvorenom prostoru koji je u funkciji stambene građevine koja je nezakonito dograđena plaća li se za bazen naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru po m3 ili m2?
ODGOVOR: Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u konkretnom se slučaju ne plaća. Naknada se, a što je definirano člankom 25 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, plaća prilikom ozakonjenja zgrada. Otvoreni bazen nije zgrada te se on temeljem članka 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama može ozakoniti jedino ako neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade i u tom se slučaju prilikom ozakonjenja za njega ne plaća naknadna za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.

Kuća se dijelom nalazi na građevnom području a dijelom izvan njega. Koja se naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća?
ODGOVOR: Ako je nezakonito izgrađena zgrada smještena na granici područja, odnosno nalazi se na više područja za tu zgradu primjenjuje se koeficijent lokacije koji je veći.

Zgrada ima različite namjene. Kako se računa naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru?
ODGOVOR: Ako se u zgradi nalaze prostori različite namjene koeficijent namjene utvrđuje se prema pretežitoj namjeni zgrade ili dijela zgrade koji se ozakonjuje, odnosno namjeni kojoj služi 50% i više neto površine prostora (površine poda bez zidova) te zgrade.

Investitor je tijekom građenja odstupio od projektne dokumentacije te je time izmjenio gabarite građevine. Na terenu su izvedeni grubi građevinski radovi podruma i zidovi prizemlja ( bez stropne ploče prizemlja ). Pitanje je kako u ovom slučaju obračunati volumen objekta u sklopu Rješenja o naknadi za zadržavanje navedene zgrade u prostoru.
ODGOVOR: Legalizira se nezakonito izgrađena zgrada, odnosno ona koja postoji u stvarnosti. Prema članku 2. stavku 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, pod „nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.“
U konkretnom slučaju je pitanje da li se ono što je u predmetnom slučaju konkretno izgrađeno može smatrati „nezakonito izgrađenom zgradom“ u smislu Zakona.
Obzirom na izričaj spomenute odredbe Zakona („izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže) te činjenicu da je izgrađen podrum koji se smatra etažom, zidovi prizemlja ali bez stropne ploče prizemlja, proizlazi da se ista „zgrada“ može legalizirati, pri čemu se za obujam zgrade za utvrđivanje naknade za ozakonjenje prema stajalištu Ministarstva uzima obujam koji se dobije „zatvaranjem“ zgrade, odnosno izvedbom stropne ploče prizemlja - etaže koju treba horizontalno zatvoriti.

Članak 8. stavkom 1. Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru implicira da se naknada do 1.500,00 HRK može platiti samo jednokratno. Članakom 10. stavkom 2. Uredbe propisano je da se obvezniku koji naknadu plaća jednokratno i plati je u roku, odobrava popust od 25%. Znači li to da se svim obveznicima kojima je obračunata naknada do iznosa od 1.500,00 HRK, i koji je moraju platiti jednokratno, automatski obračunava popust od 25% ako je plate u određenom roku?
ODGOVOR: Točno. Pravo na popust od 25% ostvaruje se za sve jednokratne uplate tj. za uplate uplaćene u roku od 30 dana izvršnosti rješenja o naknadi. Prilikom određivanja visine naknade sa popustom treba imati na umu da iznos naknade s obračunatim popustom ne može biti manje od 500 kn.

Može li se za izračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru odbiti volumen koji je priložio arhitekt u projektu, a radi se o uvjerenju Državne geodetske uprave Ureda za katastar u kojem se navodi da je na predmetnoj k.č. evidentirana ruševina određene tlocrtne veličine?
ODGOVOR: U ovom se slučaju ne odbija volumen pri izračunu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Članak 330. Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojim je propisano da se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela odnosi se na građevinu a ne na ruševinu. Ruševina nije građevina u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Članak 2. točka 36. istoga Zakona donosi definiciju građevine.

Plaća li se komunalni doprinos prilikom ozakonjenja pomoćne zgrade?
ODGOVOR: Člankom 22. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je da se komunalni i vodni doprinos ne plaćaju prilikom ozakonjenja pomoćne zgrade.

Pitanje je vezano za plaćanje komunalnog doprinosa prilikom legalizacije i članka 22. stavak 5. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Je li jedinica lokalne samouprave dužna izmijeniti odluku o komunalnom doprinosu, ako važeća nema mogućnost obročne otplate komunalnog doprinosa?
ODGOVOR: Zakonom o komunalnom gospodarstvu (članak 31. stavak 7.) propisano je da "Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu kojom se posebice utvrđuje", između ostalog i "način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa" . Gradsko odnosno općinsko vijeće odlučuje hoće li se na području njegove općine odnosno grada moći plaćati komunalni doprinos i obročno ili samo jednokratno. Predlažemo da se s pitanjem o mogućnosti uvođenja obročnog plaćanja komunalnog doprinosa obratite gradu odnosno općini, gradonačelniku odnosno načelniku općine na području koje se nalazi građevina koju želite legalizirati.

Ako se kod dobivanja rješenja o uplati komunalnog doprinosa zatraži odgoda plaćanja u cijelosti na godinu dana, da li se objekt može odmah upisati u gruntovnicu, odnosno da li se u njemu može obavljati neka djelatnost s datumom početka dobivanja rješenja bez obzira na odgodu plaćanja komunalnog doprinosa?
ODGOVOR: Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju. Rješenje o izvedenom stanju izdaje se prije rješavanja pitanja komunalnog doprinosa. Završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra se u smislu posebnog zakona postojećom građevinom. Ona se može sukladno posebnim propisima rabiti, rekonstruirati, priključiti na komunalne vodne građevine, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu. Za obavljanje djelatnosti u istoj može se izdati rješenje prema posebnom zakonu te se prema posebnom zakonu može izdati potvrda da njezin posebni dio predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. Nadležni sud prilikom upisa zgrade ili njezinog rekonstruiranog dijela u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta.

Da li ministar ima utjecaj na cijenu komunalnog doprinosa. Sad ima puno primjera da starosjedilac treba  platiti 20 puta manji komunalni doprinos samo jer je tu starosjedilac.
ODGOVOR: Zakonom o komunalnom gospodarstvu uređeno je pitanje komunalnog doprinosa.   Odluku o komunalnom doprinosu kojom se definiraju zone, jedinična vrijednost, način i rokovi plaćanja, opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja itd. donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno općinsko ili gradsko vijeće. Komunalni je doprinos prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne Infrastrukture.

Koliki popust ostvaruju branitelji prilikom plaćanja komunalnog doprinosa? Koliki popust je moguće ostvariti obzirom na mjesečna primanja domaćinstva?
ODGOVOR: Odgovor na ova pitanja možete potražiti u gradu odnosno općini na području koje se građevina nalazi. Komunalni je doprinos prihod jedinice lokalne samouprave tj. općine odnosno grada. Odluku o komunalnom doprinosu kojom se između ostalog utvrđuju i opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa donosi gradsko odnosno općinsko vijeće.

Stranka uklanja stambenu zgradu izgrađenu prije 1968.g.  i na mjestu uklonjene zgrade gradi se nova. Zgrada koja se uklanja ima 500,50 m3, a zgrada koja se gradi na mjestu uklonjene ima 210,86 m3.
Je li investitor za novoizgrađenu zgradu dužan platiti komunalni doprinos ili je od istog oslobođen sukladno članku 32. st. 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu

ODGOVOR: Zakon o komunalnom gospodarstvu izrijekom propisuje u članku 31. stavak 8. da se prilikom uklanjanja građevine zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje komunalni doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.

Da li objekt mogu prikljuciti na struju/vodu ako sam dobio rjesenje o izvedenom stanju a nisam platio komunalni/vodni doprinos. Mozete mi objasniti sto trebam tocno napraviti da bi dobio struju/vodu?
ODGOVOR: Završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se sukladno posebnim propisima rabiti, rekonstruirati, priključiti na komunalne vodne građevine, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu. Rješenje o izvedenom stanju izdaje se nakon plaćene naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u cjelosti ili prvog obroka ako se naknada plaća obročno. Priključenje nije uvjetovano plaćanjem komunalnog i vodnog doprinosa. Za pokretanje postupka priključenja potrebno se obratiti nadležnim tijelima za vodovodnu odnosno elektromrežu. 

Po zanimanju sam diplomirani inženjer građevinarstva i radim u nadzoru nad građenjem u jednoj konzultantskoj firmi. Član sam Komore te kao takav posjedujem pečat ovlaštenog inženjera sa mojim imenom i nazivom tvrtke. Mogu li obavljati poslove ozakonjenja kao fizička osoba s pečatom koji je djelomično na tvrtku?
ODGOVOR: Za stručne poslove izrade snimke izvedenog stanja i davanja izjave da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ovlaštene su osobe koje nose strukovni naziv te poslove obavljaju u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili projektantskom birou. Slijedom izloženog navedene poslove nije ovlašteno obavljati izvan organizacijskih oblika.

Je li moguće prodati nekretninu premda jos nije pokrenut postupak dobivanja lokacijske dozvole niti legalizacije. U posjedu imamo samo vlasnicki list. Navedeno bi pokrenuo novi vlasnik, a prema dobivenim informacijama ukoliko gore navedeno nije odrađeno nije moguć prijenos vlasništva nekretnine.
ODGOVOR: U Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2011. bile su odredbe koje su priječile promet nezakonito izgrađenih nekretnina i zemljišta na kojima su one izgrađene. Novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2012. tih odredbi nema. Dakle, moguća je promjena vlasništva prije legalizacije.   

Je li nakon legalizacije potreban upis u katastar i na sud. Kuća je upisana, ali je bila potrebna legalizacija, radi izmjena u gradnji. Postupak legalizacije je pri kraju. 
ODGOVOR: Nakon što se za građevinu odnosno njezin dio donese rješenje o izvedenom stanju ona se može evidentirati u katastru. Katastarski ured evidentirat će završenu zgradu, odnosno njezin završeni dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar.
Građevina se može evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica. Nezavršena građevina, odnosno njezin nezavršeni dio evidentira se u katastarskom operatu nakon što se završi. Katastarski će ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju. Nadležni će sud prilikom upisa u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige staviti zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta. Za detaljnije informacije o upisu u Katastar i Zemljišne knjige molimo obratite se lokalnom Katastru odnosno nadležnom Općinskom sudu.

U postupcima u kojima je izdano rješenje za zadržavanje u prostoru objekata i plaćena naknada prema odredbama Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje („Narodne novine“, 33/92), a nije ishođena građevna dozvola u roku od 5 godina sukladno navedenom Zakonu, da li je potrebno ponovno provesti postupak ozakonjenja i da li je stranka dužna platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru?
ODGOVOR: U slučaju kojeg navodite radi se o nezakonito izgrađenoj zgradi jer za istu nije ishođena građevinska dozvola te je navedenu zgradu potrebno ozakoniti i platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

Da li potrebno nešto od dokumentaciju za gradnju ogradu? Utječe li visina ogrde na potrebnu dokumentaciju?
ODGOVOR: Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima propisuje da se ograda visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1,0 m, mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke ograde odnosno zida, mogu graditi bez odobrenja. Za ostale zidove potrebno je pribaviti odobrenje.

Besplatan izračun

...